Category: Tekstovi
Priča o najvećem hrvatskom heroju Domovinskog rata razvlači se po hrvatskim portalima kako se u moje vrijeme razvlačila prljava žvaka.
“Krešiću, kako lijepo što si došao da te nona vidi na rođendan, a poslala sam ti poruku…”
Evo nam Matanića opet. Očekivano. Osvanuo je u Gloriji nimalo neočekivano.
Jučer mi je prijateljica Sanja iz Rima poslala fotku petlove kreste.
Čitam danas kako se njemački kancelar Merz negdje rasplakao dok je govorio o zastrašujućem širenju “antisemitizma” u Njemačkoj.
Nikolu i Miju poznajem dvadeset i pet godina. Njegovom sam smrću izgubila brata, najboljeg čovjeka koga sam ikad srela, svjetskog čovjeka.
Naši su se sabornici opet sastali. Odmoreni. Njihov godišnji traje mjesecima, ako mu se doda besmisleno štrcanje bijesne pjene u saboru, gospoda se odmaraju trinaest mjeseci godišnje.
Šaneri iz Čačka objavili su osmrtnicu Armaniju na srpskom i talijanskom. Ekipa se potpisala na ćirilici.
Ovih je dana, tako neki veliju, Putin istresao dronove na Poljsku.
Ovih su se dana horde prvašića uputile prema mučilištima.