Gledam oko sebe ljude u tridesetima. Rade od jutra do sutra. Vlasnicima njihovih života ne pada na kraj pameti da im plate prekovremene sate, često ni \”vremene\”. Šute. Treba \”izdržati\”. Ako naša djeca budu radila poput robova i šutila njihovi će se gospodari smilovati i najzad im ipak nešto platiti?
Živimo u zemlji u kojoj su se moćnici dogovorili da nas treba zatući, na rate. Sudovanja traju godinama a pravomoćne presude ne obavezuju nikoga. Nedavno je donesena presuda po kojoj \”hrvatske\” banke moraju nešto sitno isplatiti bijednicima koji su digli kredite u švicarcima. Bankama se jebe za presudu a Državi za sto tisuća njezinih što mrtvih što poluživih građana. Da je toliko ljudi ozračila elektrana Krško dobili bismo lovu iako je ta nuklearka benignija od \”hrvatskih\” banaka. Na udrugu Franak građani gledaju kao na skupinu naivčina koja, pitaj boga čime izazvana, vjeruje u institucije hrvatskog režima.
Živimo svoje besmislene živote radeći poput stoke. U kratkim pauzama bjesomučno šaljemo poruke sebi sličnima. \”Jesi se pretplatila na List? Imaš kupon?\” \”Zašto?\” \”Ako imaš kupon možeš kupiti dječje čarapice u Bebi, pedeset posto popusta.\” Kad se opako razbolimo u ruševini koja glumi bolnicu brzo umremo od sepse jer su lijekovi protiv sepse skupi i rezervirani… Ma, znate vi za koga.
Ništa nas ne može uznemiriti osim kad netko sa kapuljačom na glavi Amera u narančastoj odori skrati za glavu. Zašto nas to gađa u srca? Zato jer se bojimo muslimana, oni su svjetsko službeno ZLO. Danas režu glave američkim novinarima, sutra će zakucati na naša vrata. Na naša vrata? Ali mi nemamo svoja vrata? Zašto Amerima godišnje NATO članarinu plaćamo 3 milijuna eura u kešu i pitaj boga koliko u mesu? Obama je rekao da mu treba još jer Rusi dolaze. Zašto se bojimo Rusa? Da li je u ovoj priči o strahu naglasak na jebanju ili na izvršiteljima. Ako nam ga uvali Amer svršit ćemo, ako nam ga uvali Rus to je silovanje? Kad ovih dana Amerima platimo još milijun eura doživjet ćemo orgazam?
Ne može nas uznemiriti ni 600 milijuna eura godišnje članarine za EU. Što smo dobili tom uplatom? Pravo da se ovlažimo kad se Merkelica ukaže u Dubrovniku ali ne i pravo da saznamo zašto se Merkelica ukazala u Dubrovniku.
Ima li logike u našoj samoubilačkoj šutnji? Ima. Netko nam je davno rekao da je u nadi spas. U nadi da će \”hrvatske\” banke spoznati da je bolje magarcu dati malo slame jer je magarac kome se kosti vide isplativiji nego krepan. Da će Merkelica i kompanija spoznati da su Hrvati ljudska bića. Da NATO naše dečke neće slati u svoje bitke za naftu. Da će katolički popovi slušati što im Papa govori. Bajdvej, engleski je moja jača strana, Papa je govorio, govorio i govorio… Znamo što mu se dogodilo iako nikad nećemo saznati detalje.
Kad sve ovako nanižem, šutnja jest zlato. Život je samo jedan. Bolje pedeset godina živjeti ko ovca nego jedan dan ko lav. Ja neću nikad otplatiti kredit u švicarcima zato neću nikad kupiti auto pa neću doživjeti automobilsku nesreću. Svi moji prijatelji su ovršeni. Ovršeni jedu malo pa nas neće udaviti holesterol. Ovršeni su kost i koža pa neće u NATO vojsku. Siromašni imaju malo ili ništa pa nas veseli svaki kurac. I onaj od tri centimetra.
Vlasnik banke jebe curu u dvadesetoj pa crkne na njoj jer vijagra i fibrilacija atrija ne idu skupa. Turbobogate žene stare jednako kao i mi. Njihova je trauma veća jer mogu platiti nož a nož ne pomaže. Vratove bogate djece u rukama drži prljava šaka dilera. Bogati su često depresivni. Vješaju se, pucaju sebi u usta, uvaljuju si zlatni šut. Jebeš život kad ne možeš ni zaspati ni sanjati. Mi, mi nemamo vremena za analize.
Možda šutnja ipak nije zlato? Jebeš život u kome uživaš samo kad sanjaš? A opet, Martin Luther King je rekao, aj hev a drim, pa su ga upucali. Ni sanjati nije neka sreća. Jebote, što ja oću od života? Gdje je sreća? Ovaj je tekst za kurac.
foto: Martin Gommel
I ovaj tekst je bolno surov i istinit. I na nas u Srbiji jednako primenjiv.
Kao i uvijek,žena me oduševi i nasmije svojim tekstovima.
Jebena istina
Vedrana,samo da dodam ja sam zivio do 92 sasvim normalno,bio sam samostalni Privrednik zivio,radio ali umjereno,radnici radili bili dobro paceni ja imo sta sam htjeo,putovao sam po Svjetu po bivsoj Jugoslaviji svaki pedalj poznaje imao sam prijatelja mnostvo ali zvanicno umjecje je znati zivjet,isto samo bi dodao sa izvinjenjem ko nevoli zene netreba ni da zivi a da se pogresno nevati to je isto ko nevoli cvijece nema osjecaja za suzivot puno poz.*****!
Umete li privuci paznju bez psovanja?
Majo ako ti od cijelog teksta vidiš samo psovke i misliš da one nešto mijenjaju u suštini napisanog molim te uključi mozak na “ON”. Postoji realna mogućnost da si u “braindead”.
Riječi su siromašan alat da opišemo pojmove i situacije. Nažalost koje god ona riječi koristila da opiše ovo što nam se dogadja još uvijek su joj sve riječi presiromašne.
Nema takvih psovki. A to što misliš da će ti biti bolje ako ona bude pristojnija je isto kao da traziš da ti maknu toplomjer iz vidokruga jer te uznemirava temperatura koju vidiš.
Mislim da ne ume!
Umije. Prvi put citate njen blog?
Neka se osećanja ne mogu drugačije izraziti, a i forma je mnogo manje važna od suštine.
Nema ovdje psovki. Ja ih prepoznajem samo kao sočnije izraze, tipa imenica, glagola i pridjeva. Zar nije sadržajnije napisati: spizdio se ili razpičkao se niz stepenice i razjebao ruku, nego – pao je niz stepenice i povrjedio ruku?
i ovaj život nabijem na kurac
@mirjana 27.08.2014. Reply
i ovaj život nabijem na kurac
Mirjana, jesi li ti MUSKO ili ŽENSKO?
Nešto mi nije jasno!
Baš sam radoznao?
Ipak smo mi svi na Balkanu, pa makar to braca Hrvati poricali.Vedrana kao da priča našu priču, iz Srbije.
Nazalost opet su nam krivi svi drugi samo ne mi sami. Od postenog rada se moze lijepo zivjeti, sta god vi pisali. I ne zaboravimo, hrvati su u top 10% svjetske populacije po standardu zivljenja. Ali bolje je samo
otom potom, nešto imamo a nešto i nemamo, tih 10 % ne znači da su uvjeti života humani. imamo vodu, struju, hranu i krov nad glavom jednako kao i pilići i stoka za uzgoj, možda nas nitko neće pojesti doslovno, al nam sišu uloženu energiju za interese korporacija. ne radimo za nas i dobrobit društva već samo interese nekih nedodirljivih, koji ne znaju što će sami sa sobom.
a koji je to pošten rad od kojeg se može pristojno živjet??
Ja živim u paralelnom svemiru i moj život je Riplijevu rubriku – Vjerovali ili me –
Kad sam nakon svega što mi se dogodilo od 90 – ih pa naovamo, još ostala i bez posla, potpuno sam promjenila način razmišljanja i življenja.Promjenila sam interesovanja i počela u kasnim četrdesetim da učim stvari koje nisam znala. Prvo pitanje koje sam sebi postavila bilo je ” Kako preživjeti sa što manjim učešćem u sistemskim dešavanjima ” ? Prestala sam kupovati i počela proizvoditi vlastitu hranu, pušać sam, pa sam i duhan proizvela. Zaradim negdje usput nešto novaca i platim režije , i to je to.Živim mnogo bolje nego kad sam radila. I jebe se meni ko je predsjednik nečega, kolika mu je plata i za sve ostalo. Na izbore idem redovno, prekrižim glasački listić sa dvije debele linije i vratim se svom životu. Moja poruka svima je da svako pronađe svoj način kako da što manje zavisi od sistema. Nije lako ali je osjećaj fantastičan.
Kao preslikano….Kroz ove reči vidim sebe,ista situacija,osećaj je stvarno fantastičan!
To draga, pobrineš se da je tebi dobro pa će bit i drugima. Sami st stvaramo ovaj svijet ili iluziju svijeta u kojem živimo.
Ja živim u paralelnom svemiru i moj život je za Riplijevu rubriku – Vjerovali ili ne –
Kad sam nakon svega što mi se dogodilo od 90 – ih pa naovamo, još ostala i bez posla, potpuno sam promjenila način razmišljanja i življenja.Promjenila sam interesovanja i počela u kasnim četrdesetim da učim stvari koje nisam znala. Prvo pitanje koje sam sebi postavila bilo je ” Kako preživjeti sa što manjim učešćem u sistemskim dešavanjima ” ? Prestala sam kupovati i počela proizvoditi vlastitu hranu, pušać sam, pa sam i duhan proizvela. Zaradim negdje usput nešto novaca i platim režije , i to je to.Živim mnogo bolje nego kad sam radila. I jebe se meni ko je predsjednik nečega, kolika mu je plata i za sve ostalo. Na izbore idem redovno, prekrižim glasački listić sa dvije debele linije i vratim se svom životu. Moja poruka svima je da svako pronađe svoj način kako da što manje zavisi od sistema. Nije lako ali je osjećaj fantastičan. 🙂
P. S. Ponovila sam komentar jer sam napravila par pravopisnih grešaka
Bravo Mirsada…
Svaka cast Mirsada! Mnogi razmisljamo isto samo nas je verovatno strah da preuzmemo taj korak. Dali ste imali neku zemlju kada ste poceli sami da proizvodite hranu? Kada bi se vise ljudi slicnog misljenja udruzilo u nekoj vrsti zajednice koja ne zavisi od nametnutog sistema bilo bi puno lakse odluciti se za takav korak…
Srdacan pozdrav!
Mirsada, Vedranin tekst je odličan…al, ovo Vaše je daleko bolje. Zasjenili ste je 100%. Svaka čast, pametna ste žena…rekla bih i sretna. Bravo! Jako ste me razveselili, i želim Vam da i dalje tako živite, u što manjoj zavisnosti od sistema! I nama ostalima bi bilo pametnije, da se što više ugledamo na Vas-od govora, nema baš neke koristi. Ostala sam bez posla…i bome ste me pošteno “tresnuli”..u pozitivnom smislu!
Alal vera Mirsada!!!
Bravo Mirsada! I ja bih isto tako, samo da imam gde da gajim bilo šta. Osim beogradskog iznajmljenog betona nemam ništa. Ostaje mi samo da sanjam. A Vedrana se nešto izgubila 🙂 Dobro sama reče na kraju – Ovaj je tekst za kurac. Ja bih samo dodala “…ni…”
Cijenjena i štovana gđo. Rudan, hvala što postojite, hvala što osim mozga imate i muda, reći sve ovo što ja kao anonimus i da kažem, nema nikakvu težinu, Veseli me vaše pisanje i rijetko ali vrijedno pojavljivanje na medijima…hm…medijima, ipak jesu, a kakvi, o tome neću. Podržavam svaku riječ i nastavite, mada nemam velike koristi od toga,
ali se nadam da pročitaju i papci na koje se odnosi ono što pišete, lijep pozdrav i svako dobro, Vesna
Neki put nije loše sjediti pored mora i gledati obzorje. Pomaže u opuštanju napetih živaca. Ja nažalost živim u unutrašnjosti pa si ne mogu prištiti taj luksuz…
Sjajan tekst !! Direktno i precizno oslikan danasnji zivot !
Vedrana,VELIKI POZDRAV ! Tekstovi su ti sjajni ! Ni kod nas u Srbiji NISTA BOLJE NIJE,u tvojim tekstovima pronalazim nasu problematiku o kojoj govoris! Svako dobro ti zelim.Postovanje !
Vedrana Carice!
Gospodjo RUDAN, svaka Vam cast. Velika stvar je I to sto se u Vasim tekstovima vidi da uzivate u pisanju, a jos veca je to sto nam uvek ukljucite mozak na “ON”
Sorry but jegiba…
Ja sam jedan od ovih u tridesetima.
Ne vidim izlaz. Mogu samo pobjeći,
postati “stranac”.
Vratiti se za 30 godina i opet se razočarati… Sorry but jegiba.
Imam pitanje za gospođu Vedranu kao relativno mlada muška osoba bez perspektive(i sve što se za nju veže),čiji tekst djeluje motivacijski.
Gospođo Vedrana;kaže se da na mladima svijet ostaje i da su oni ti koji kreiraju budućnost.Biste li vi i glavom i bradom stali iza “lavine”koju može pokrenuti ovaj više nego istinit tekst ili biste tu istu lavinu pratili u komfortu svoga doma?
Slušaj ti jedna glupačo, Hrvatska je “demokracija” koja je svojom voljom možda s kurcem u guzici, samovoljno ušla u EU i u NATO. nitko vas nije gurao nego vi sami. Ameri kako ih ti zoveš se je lako riješit…pošlji te ih u kurac i glasajte da se priključite majci Rusiji i Srbima. Siguran sam da ce te se lijepo proć i da vam ništa neće falit, ma neće vam falit ni tičjega mljeka. Amerika ima dovoljno nafte za sebe i kako,izgleda sada i za Evropu kad vam je prijatelj Putin zaprijetio sa zatvaranjem plina za zapadnu Evropu. A to,što su vaši silnice prodali svaku industriju u bescjenje pođite u Zagreb i izbacite luđaka i lopove iz vlade tako da izlete uvalit druge lopove i luđake. Mala Bogu imate dosta dotura, pedagoga, i,svijeh mogućih “pametnih i naučenih” ljudi da možete preko noći načinjet raj zemaljski od bande “nezadovoljnih” koje je takvima načinila Amerika ….jebo vas svih skupa Putin i Obama
Don Giuzepe, ti si decko polu debilan…
To je to
A sto poludebilan? Ja bih rekla debilan i to zesce!
Marija ja ti totalno debilan ali barem imam odgovor na komentare!
Ja jesam ali Stanley sreća da nas ima za ravnotežu pametnjakovicima obučenih Balkanaca. Kad nemaš odgovor onda se pokri po glavi sa čime možeš ali vjerovatno ne sa poznavanjem povijesti i svjetske istine nego čula, pročitao i kazala!
Ponekad je SUVISNO dodati komentar;))
Dovoljno je utvrditi gradivo:))
Nego…
Sto se tice VLASTITOG DUHANENJA-
odkad je DUHAN POSTAO ILEGALAN??
nigdje NE MOGU dobiti info-
TKO I GDJE PRODAJE DUHAN NA KILO?;))
sad kad zelim poceti MOTATI SVOJE(kupljene od nekog tko prodaje na kilo;)),jer je TVORNICKI PRESKUP,
SVI POPADALI-
jer,ne smiju prodavati?;))
A,eto…
Imam ove prijatelje,sto NABAVLJAJU SEBI-
ali,kad stignu…
Nikako DA USKLADIMO TERMIN-
i ja bi iz PRVE RUKE;))
…
Osim toga…
Fakat’
je lijepo IMATI VLASTITU PROIZVODNJU-
Svojih potrepstina…
Ne za prodaju,nego bas za SEBE…
MIR.SADA JE U PRAVU:)))
jedino se NE SLAZEM ZA ODLAZAK NA ‘IZBORE’;))
To I NISU IZBORI-
jer,NEMA NEKOG IZBORA izmedju MANJEG I VECEG…znate vec cega:))
MIR SADA SVIMA;)))
VALJDA JE ODUVIJEK ILEGALAN;))
ali,NE ZNAM ZA TO-
JER…
NISAM NIKAD PUUUSILA;))
ovaj…Sto se MOTA ‘KILA NA CRNO’;))
A,DUHAN-JE
UVIJEK CRN;))
BILO CIJI;))
TO JE ‘CRNI OPTIMIZAM’;))
‘gdje ja zivim’??-
Kad NE ZNAM STO SVI ZNAJU?,eh;)))
Doslo je VRIJEME,kad i LEGALAN NAROD MORA LEGITIMNO NABAVLJATI-
ILEGALNE STVARI;))
ZATO…
NISAM KRIVA-
STO NEEE ZNAM ZA ILEGALU:)))))
Ovo što je gđa Mirsada uradila je i bio savjet dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju (nažalost zaboravih mu ime) kada su ga upitali 2008/2009 šta uraditi u krizi. Malo imanje sopstvena hrana i sl.
Evo da se i ja nadovežem. I zbog zdravlja i cijena i ostalog trebalo bi izbjegavati svu pakovanu hranu uključujući i razne šećerom “napucane” sokove, pahuljice slatkiše i sl. Npr. čips. Uporedite cijenu kilograma krompira koji ćete skuhati u odnosu na cijenu
isto kilograma prženog krompira lijepo upakovanog sa trajanjem najmanje godinu dana. Kao da je jutros ispržen – možete zamisliti sa kakvom hemijom ga održavaju prividno svježim i ukusnim. Probe radi ispržite tanko rezani krompir ujutro pa pogledajte da li će uopšte biti jestiv nakon 24 sata.Drugim riječima, prodaju nam lijepo upakovane nezdrave i istovremeno skupe namirnice koje će nas odvesti u boleštine za koje će nam sutradan spremno prodavati skupe i neefikasne lijekove. Kriterij za odabir je priično jednostavan. Treba odgovoriti na pitanje; IMA LI TOGA U PRIRODI? U prirodi nema kolača, sladoleda,raznih obrađenih sokova, a da i ne govorimo o vještačkim “osvježavajućim” napicima, raznim kolama i nebrojenim prahovima uključujući i vitaminske. Umjesto da pojedete narandžu, razmutite prah sa mirisom narandže itd, U prirodi ima voća i povrća i ostale zelenjave sa svim potrebnim hranljivim sastojcima. Pošto smo svi manje više pogrešno orjentisani i imamo loše navike (reklama je čudo!), ovo se treba (teško je drugačije) raditi postepeno i odvikavati sebe i ostale oko sebe od raznorazne obrađene, gotove i pakovene (čitaj konzervisane, skupe i nezdrave) hrane.
U prilog nam idu (dok’ jednom ne smrkne drugom ne svane :)))) i ove sankcije koje su EU i satelitima uveli Rusi, pa je za očekivati da će voće i povrće biti još jeftinije, čak uprkos poplavama i šteti u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. .
Postovana Vedrana,
Ako se neko ko ima kakav takav krov nad glavom, hleba i s’ leba, neke drage ljude oko sebe i dosta veliku grupu ljudi koja ga slusaju pita gde je sreca onda to postaje filozofsko pitanje.
I kao takvo ima moralnu konotaciju.
Meni se cini da vi kao i svaki posten covek ne mozete bit srecni u svetu u kome je ogromna vecina nas na jedan ili drugi nacin rob nekome.
Moje postovanje za sve sto ste za nas do sada uradili uz molbu da nastavite da budete citalac nasih misli.
Pozdrav iz srca.
Ovakve Vedranine tekstove najviše volim, iz prostog razloga što je, em tekst savršen, em su komentari fenomenalni, gde je podjednako zastupljen i otpimizam i pesimizam. Njen tekst oslikava ogoljeno stanje u kome se nalazimo, telo teksta je kristalno jasno, a završetak, furiozan, iako za neke na granici dobrog ukusa, a pominjane spolnog organa na kraju nije u duhu prostakluka kako neko primećuje, nego činjenice u kojoj se nalazimo. E sad, ajmo malo da proširimo problem i da se bavimo statistikom, tom čudesnom naukom koja nam objašnjava gde se tačno nalazimo, bez obzira na naše želje, mogućnosti i lične animozitete. To je ono što smo u stvarnosti, koliko god se mi trudili to da priznamo ili ne. Da odmah raščistimo, ne spadam u grupu jugonostalgičara, već naprotiv. Unapred se izvinjavam generacijama i osobama koje imaju kapacitet čitanja tri reda posta, mogu ga slobodno preskočiti.
Bivša Jugoslavija je u trenutku raspada dugovala 11,5 milijardi eura. Posle 17 godina, dakle 2008. godine, bivše članice jugoslovenske federacije dugovale se 118 milijardi, a po zvaničnim podacima iz sedmog meseca ove godine dugujemo frapantnih 133 milijarde eura. Kažem frapantnih jer je ovo državni dug, kome treba dodati bar još toliko, nastao zaduživanjem preduzeća kod banaka u inostranstvu koje posluju na ovim prostorima, znači dugujemo nekih 370 milijardi eura. Tada, te 1990. godine Vlada Jugoslavije, koju je vodio A.Marković, nije mogla da dobije nove kredite, jer su strani poverioci, kao i MMF i SB procenili da je Jugoslavija prezadužena. A evo kako je taj dug rasporedjen po republikama po ključu: Srbija i C.Gora nasledile su dug od 36,5% duga tj. 4.200 milijardi, Hrvatska je preuzela 28,5% ili 3.270 milijardi, Slovenija 16,40% ili 1.860 milijardi, BIH 13,2% ili 1.518 miljardi i Makedonija 5,4% ili 620 milijardi. To je prema sadašnjem dugu koji imamo svi zajedno prava Božja blagodet. Švajcarska je država tri nacije, Nemaca, Francuza i Italijana. Ne vole se medjusobno to zna čak i onaj koji je samo prošao pored škole, ali zajedničku državu čuvaju kao zenicu oka svoga zarad interesa dobrog življenja. šta smo mi uradili, to se vidi po životu koji živimo. Srbijin dug je porastao usled sankcija, bombardovanja, temeljnog razaranja i svih mogućih sankcija i loših lopovskih privatizacija na 15 milijardi dolara. To je ogroman dug, ali su nas upravo te sankcije s druge strane, spasile od još veće agonije jer smo dosta kasnije ušli u dužničko ropstvo, u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju gde je agonija počela par godina ranije. U Hrvatskoj je situacija mnogo gora. Oružani sukobi, velike ljudske žrtve,i proterivanje preko 520.000 Srba, ostavili su duboke nacionalističke tragove i ožiljke i kod Srba i kod Hrvata, ali budjenje iz nacionalističkog bunila doći će kad počne da se vraća dug od 47 mililjardi eura. Takodje, u Sloveniji, ako podelimo zvaničan dug na broj stanovnika, znači da svaki Slovenac duguje po 20.000 eura po stanovniku. Ako se tome dodaju slovenačka privatna preduzeća i privatni dugovi u bankama dolazimo do cifre od 35.000 eura po stanovniku. Prosečna slovenačka plata koja je najveća u regionu iznosi oko 850 eura, pa sad vidimo koliko su lukavi Slovenci pojeli unapred svojim unucima. Ovo je sve relativno uprošćen prikaz, ali je najpribližniji zvaničnim podacima. Slovenija je 100% Austrijska kolonija, Hrvatska Nemačka. Da bi se raznim kompanijama, trgovinskim lancima, bankama osvojilo tržište i Slovenije i Hrvatske razne Alpe i Adria banke samo su dejure Slovenačke i Hrvatske, a defakto Austrijske i Nemačke. To je ono što i Vedrana uporno piše i spominje, ne samo u ovom tekstu. Najveća kombinatorika koja je izvedena sa Slovenijom je da dok su ostale republike ratovale, Slovenija nije, i preko nje se ubacivalo oružje u ove prostore, i to ne samo preko luke Kopar, i naravno niko na Zapadu za ovo nije kršio sankcije. Samo iz tog razloga Slovenačke banke jedine nisu gašene, već su dokapitalizovane. Time je otvoren prostor Zapadu da Sloveniji odobri ogromne kredite, nesrazmerne njenom BDP(bruto društvenom proizvodu) i veličini države. Znači nije u pitanju nikakva slovenačka sposobnost opstanka, nego čista zapadna matematika. To se isto dešava i sa Hrvatskom, koja je u potrazi za novim kreditima i obavezama koje sad treba izmiriti, stavila na prodaju i “Titove Brione”. Kupac će za 2.5 milijarde dobiti 14 ostrva, odnosno ceo brionski arhipelag sa svim hotelima, i objektima koji se tamo nalaze i nacionalni park sa retkim životinjama čak i Titovog papagaja Kokia koji ima 52 godine. Ponudjena je i železnica, delovi energetskog sektora. Šta je sledeće? Nacinalni park “Plitivice” ili cela Istra? Čiji će što biti nacionalni park ako Brione kupi neki Deripaska?Njegov lični, jer je hrvatski zakon tako uredio. Ili možda Ruski jer Deripaska Rus, a on inače mnogo duguje Ruskoj državi. Sada ćete vi Hrvati reči: Mi možemo da živimo od turizma, samo kad smo svoji na svome i kad smo se rešili vas Srba, i vaših blatnjavih opanaka. Verujte, da ne možete. Hrvatska je zaradila oko 8,59 mililjardi eura, što je 20%ukupnog BDP Hrvatske. To bi bilo odlično za Hrvatsku državu, da je taj novac ostao u Hrvatskoj. Ali nije. Glavni hotelijeri i turoperateri na Hrvatskom primorju su nemačke i austrijske kompanije, a gotovo dve trećine turista dolazi iz Nemačke, Austrije i Italije. Od tih 8,5 milijardi eura, Hrvatskoj su ostale platice za konobare i doprinose za te iste konobare, PDV od 19%, nešto malo eura koje su zaradile kafane i kafići i privatni smeštaj. Onaj najvažniji deo, profit, zbog čega se i radi bilo koji posao na kugli zemaljskoj, otišao je u Nemačku i Austriju. Dok ste pevali “Danke Deutshland” malo ko je od vas shvatio da će to hvala biti toliko skupo. Bili ste obmanuti pričom da ćete daleko više zaradjivati, i zaradjujete, negde oko 150000 dolara ili 11000 eura, ali to je statistička varka, gro te zarade stvaraju nemačke i austrijske kompanije, koji su vas uvukli u nenormalne kredite, ako vas to teši potpuno je ista situacija i kod nas u Srbiji, a nama još i Arapi dišu za vrat. To je dobro zacrtana strategija Broza i Čerčila, koju ovi sa Zapada nisu nipošto hteli menjati, jer je Zapadu bilo od posebne važnosti da se SFRJ što više rasparča i zaduži, zato su u Srbiji još formirali i dve pokrajine od izmišljenih nacija. Nije bilo dobro da Srbi drže 75% teritorija, jer bi to bila veoma neuravnotežena država sa većinskom teritorijalnom dominacijom Srba, pa su u tom pravcu i projektovane ove izbalansiranosti. Zapadu je posle pada Berlinskog zida od posebne važnosti da se Jugoslavija što više rasparča i oslabi, i podeli po avnojevskim granicama, iako Jugoslavije nije stvorena 1945. već 1918. godine, kako bi nove izmišljene nacije, koje nisu stvarale Jugoslaviju dobile pravo na formiranje države. Poenta ovog mog ogromnog posta je u tome bila da se podsetimo šta se dešavalo i da se takodje, podsetimo da je osnovni postulat bankarskog poslovanja da jednu zemlju što duže dave i cede, ali da je ne udave, odnosno uvedu u nekontrolisan haos, jer onda nije izvesno ko će dugove vraćati. A ono što najgore je da sve dugove ta zemlja vrati, pa se oni zato toliko dodatno trude da to ne dozvole, naravno uz pomoć ovih lopova i klovnova koje smo izabrali i doveli na vlast. Da završim uz pomoć velikog Meše Selimovića iz knjige:”Derviš i smrt”:
– “Tada, mi ćemo reći paklu: “Jesi li se napunio?”
A pakao će odgovoriti:”Ima li još?”
Sjajan tekst, bravo.
Odlican tekst carice hrvatskog novinarstva! A veliki aplauz na odlicnom komentaru Mimi-Mini. Podrzavam svaku rec jer svaka vam je na mestu.
ODLIČNO zemljakinje (Vedrana i MIMI)!
Mimi, baš si se potrudila da podacima potkrepiš onu mantru “SVOJI NA SVOME”, koju je Vedrana često pominjala.
Pre neki dan, jedan od “mislilaca” sa Zapada reče da na Balkanu ne sme biti veće šargarepa-državice od četiri miliona stanovnika, pa zato i Srbiju treba svesti verovatno na Bepgradski pašaluk,
Na Vojvodinu su bacili oko ne samo bivši i mnobi sadašnji hrvatski šovinisti, već poodavno Nemci, Mađari, Rimuni…
Zašto, pa treba samo proputovati Evropom i odgovor se sam nameće,
Pre nekoliko dana putovao sam u Dresden preko Budimpešte, Bratislave i Praga.
Kukuruzna polja u tim zemljama se ne mogu porediti sa onim u Vojvodini koja izgledaju kao zelena mora.
Zbog toga su nezakonito kupljene hiljade hektara vojvošanske zemlje od raznih firmi, fondova i pojedinaca iz Hrvatske, Mađarske, rumunije i…
Za protivustavnu prodaju te zemlje niko u Srbiji nije odgovarao!
Mnogi u srpskoj vlasti su trojanski konji pomenutih zemalja u Srbiji!
Mimi, voleo bih da ti kao novinarka navedeš konkretne brojke te kriminalne i lopovske rabote u Srbiji!
Svaka riječ je istina. Ama baš svaka! Mi, balkanci, smo odavno u banani, preživljavamo, niko nas ne pita kako…
Ja bih samo da podsetim na onu dobro poznatu pesmicu:
…” Druže Tito, ti se nama vrati,
Tebe mole Srbi i Hrvati!
Ti si krao, al’ si nama dao.
Ovi kradu, al’ nikom ne dadu”.
Za većinu normalnih ljudi bi najbolje rešenje bio suživot, koji smo imali u vreme Broza. Problem Golog Otoka bi lako rešili, jer bi ga napunili olupinama od ljudi, koji su nam upropastili živote i sahranili budućnost, zarad trulih poriva, kojima su prevenstvano sebi obezbedili sve što su nama obećavali.A mi, ko glupi jarići, otvori smo vrata svojim vukovima…
Čoveče, pročita mi misli od jutros! Hrvatska ne treba da proda Goli Otok, u celoj ex-yu kandidata za njega koliko hoćeš. Kakav Hag, kakvi bakrači, tamo još imaju i plate! Sve na Goli Otok da tucaju kamen!
Tekst asocira na jednu predivnu pesmu Dobriše Cesarića. Naravno , reč je o pesmi Oblak :
“U predvečerje, iznenada,
Ni od kog iz dubine gledan,
Pojavio se ponad grada
Oblak jedan.
Vjetar visine ga je njiho,
I on je stao da se žari,
Al oči sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari.
I svak je išo svojim putem:
za vlašću, zlatom il za hljebom,
A on – krvareći ljepotu –
Svojim nebom.
I plovio je sve to više,
Ko da se kani dići do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.”
To je suština utehe – videti pesmu u svemu, pa i u crtici autorice na koju reagujem ! Jeste da ni citirana pesma nema happy-enda ali ume poneti lepa reč i razbiti nas . Eh kako nam je lepo bilo dok su nas lagali i privlačili k sebi , al otkad nam zavukoše nikako da se nasmejemo … Istina je da romantika u ljubavi prestaje s prvim prdežom u zajedničkoj postelji ! Ma sjebali su nas NEOPISIVO!
e ti si živa istina da na kraju znaš,da ništa ne znaš…:D
konačno jedan kvalitetan tekst u kojem je kreativni bijes usmjeren na pravu metu. Iako je i tu prisutan adut islamizma (za kojeg se realno živo jebe prosječnom rvatu jer prosječni rvat zna da ti dođu vamo bi brzo trčali doma), problem je jasniji, a to je apatija kao posljedica godina nemarne i nehumane vlasti koja ne poznaje a kamoli voli svoj narod.
Kao što su Austro-Ugari bje-
žali doma odmah nakon ihihi godina?
Prvi put citam blog, mada su mi prijatelji prosledjivali neke tekstove, procitala sam i poneki intervju.
Sad uzeh sama da citam i naglas se nasmejah na kraju:-) Duhovita, britka… Dobro je sto ima ovakvih mislilaca i dobro je kad isti kazu to sto misle.
Samo napred, gospodjo Rudan.
I read a lot of interesting content here. Probably you spend a lot of time writing, i know how to save you a lot of time, there is an online tool that creates unique,
SEO friendly articles in minutes, just type in google – laranitas free content source
It’s very straightforward to find out any topic on web
as compared to books, as I found this post at this website.